Prema podacima Ministarstva nacionalne ekonomije, obim trgovine Kazahstana je 2022. godine oborio rekord svih vremena - 134,4 milijarde dolara, što je više od 97,8 milijardi dolara iz 2019. godine.
Obim trgovine Kazahstana dostigao je rekordnih 134,4 milijarde dolara u 2022. godini, premašivši nivo prije epidemije.
U 2020. godini, iz više razloga, vanjska trgovina Kazahstana smanjena je za 11,5%.
Rastući trend nafte i metala evidentan je u izvozu u 2022. godini. Međutim, stručnjaci kažu da izvoz nije dostigao maksimum. U intervjuu za Kazinform, Ernar Serik, stručnjak Kazahstanskog instituta za ekonomiju, rekao je da je povećanje cijena roba i metala bio glavni razlog rasta prošle godine.
Što se tiče uvoza, uprkos relativno sporoj stopi rasta, uvoz Kazahstana je prvi put premašio 50 milijardi dolara, oborivši rekord od 49,8 milijardi dolara postavljen 2013. godine.
Ernar Serik je rast uvoza u 2022. godini povezao s visokom globalnom inflacijom zbog rasta cijena roba, ograničenja povezanih s epidemijom, te realizacijom investicijskih projekata u Kazahstanu i kupovinom investicijske robe radi zadovoljavanja njegovih potreba.
Među tri najveća izvoznika u zemlji, Atirauska oblast prednjači, a glavni grad Astana je na drugom mjestu sa 10,6% i Zapadnokazahstanska oblast na trećem mjestu sa 9,2%.
U regionalnom kontekstu, Atyrauska regija prednjači u međunarodnoj trgovini zemlje s udjelom od 25% (33,8 milijardi dolara), a slijede Almaty s 21% (27,6 milijardi dolara) i Astana s 11% (14,6 milijardi dolara).
Glavni trgovinski partneri Kazahstana
Serik je rekao da su se od 2022. godine trgovinski tokovi zemlje postepeno mijenjali, pri čemu je uvoz Kine gotovo jednak ruskom.
„Neviđene sankcije nametnute Rusiji imale su utjecaj. Njen uvoz je pao za 13 posto u četvrtom kvartalu 2022. godine, dok je kineski uvoz porastao za 54 posto u istom periodu. Što se tiče izvoza, vidimo da mnogi izvoznici traže nova tržišta ili nove logističke rute koje izbjegavaju rusku teritoriju, što će imati dugoročne posljedice“, rekao je.
Krajem prošle godine, Italija (13,9 milijardi dolara) bila je na vrhu izvoza Kazahstana, a slijedila ju je Kina (13,2 milijarde dolara). Glavne izvozne destinacije Kazahstana za robu i usluge bile su Rusija (8,8 milijardi dolara), Holandija (5,48 milijardi dolara) i Turska (4,75 milijardi dolara).
Serik je dodao da je Kazahstan počeo više trgovati s Organizacijom turskih država, koja uključuje Azerbejdžan, Kirgistan, Tursku i Uzbekistan, čiji udio u obimu trgovine zemlje prelazi 10%.
Trgovina sa zemljama EU je također najveća u posljednjih nekoliko godina i nastavlja rasti i ove godine. Prema riječima zamjenika ministra vanjskih poslova Kazahstana Romana Vasilenka, EU čini oko 30% vanjske trgovine Kazahstana, a obim trgovine će premašiti 40 milijardi dolara u 2022. godini.
Saradnja između EU i Kazahstana temelji se na proširenom sporazumu o partnerstvu i saradnji koji stupa na snagu u martu 2020. godine i obuhvata 29 oblasti saradnje, uključujući ekonomiju, trgovinu i investicije, obrazovanje i istraživanje, civilno društvo i ljudska prava.
„Prošle godine naša zemlja je sarađivala u novim oblastima kao što su rijetki zemni metali, zeleni vodonik, baterije, razvoj transportnog i logističkog potencijala i diverzifikacija lanaca snabdijevanja robom“, rekao je Vasylenko.
Jedan od takvih industrijskih projekata s evropskim partnerima je sporazum vrijedan 3,2-4,2 milijarde dolara sa švedsko-njemačkom kompanijom Svevind o izgradnji vjetroelektrana i solarnih elektrana u zapadnom Kazahstanu, za koji se očekuje da će proizvoditi 3 miliona tona zelenog vodonika počevši od 2030. godine, zadovoljavajući 1-5% potražnje EU za tim proizvodom.
Trgovina Kazahstana sa zemljama Evroazijske ekonomske unije (EAEU) dostigla je 28,3 milijarde dolara u 2022. godini. Izvoz robe raste za 24,3% na 97 milijardi dolara, a uvoz dostiže 18,6 milijardi dolara.
Rusija čini 92,3% ukupne vanjske trgovine zemlje u Evroazijskoj ekonomskoj uniji, a slijede Kirgistan - 4%, Bjelorusija - 3,6%, i Armenija - -0,1%.
Vrijeme objave: 11. april 2023.