Prema Ministarstvu nacionalne ekonomije, obim trgovine Kazahstana oborio je rekord svih vremena u 2022. godini – 134,4 milijarde dolara, nadmašivši nivo iz 2019. od 97,8 milijardi dolara.
Kazahstanski obim trgovine dostigao je rekordnih 134,4 milijarde dolara 2022. godine, nadmašivši nivo prije epidemije.
U 2020. godini, iz više razloga, spoljnotrgovinska razmena Kazahstana je smanjena za 11,5%.
Trend rasta nafte i metala evidentan je u izvozu u 2022. Međutim, stručnjaci kažu da izvoz nije dostigao maksimum.U intervjuu za Kazinform, Ernar Serik, ekspert Kazahstanskog instituta za ekonomiju, rekao je da je rast cijena robe i metala glavni razlog rasta prošle godine.
Što se tiče uvoza, uprkos relativno sporoj stopi rasta, uvoz iz Kazahstana je po prvi put premašio 50 milijardi dolara, čime je oboren rekord od 49,8 milijardi dolara postavljen 2013.
Ernar Serik je rast uvoza u 2022. godini povezao sa visokom globalnom inflacijom zbog rasta cijena roba, ograničenja vezanih za epidemiju, te implementaciju investicionih projekata u Kazahstanu i kupovinu investicionih dobara za zadovoljenje njegovih potreba.
Među tri najveća izvoznika u zemlji vodi oblast Atirau, sa glavnim gradom Astanom na drugom sa 10,6% i Zapadno-Kazahstanskom oblasti na trećem sa 9,2%.
U regionalnom kontekstu, region Atirau prednjači u međunarodnoj trgovini zemlje sa udelom od 25% (33,8 milijardi dolara), zatim Almati sa 21% (27,6 milijardi dolara) i Astana sa 11% (14,6 milijardi dolara).
Glavni trgovinski partner Kazahstana
Serik je rekao da su se od 2022. trgovinski tokovi zemlje postepeno mijenjali, pri čemu je kineski uvoz gotovo jednak ruskom.
„Sankcije bez presedana uvedene Rusiji imale su uticaja.Njen uvoz je pao za 13 posto u četvrtom kvartalu 2022. godine, dok je kineski uvoz porastao za 54 posto u istom periodu.Što se tiče izvoza, vidimo da mnogi izvoznici traže nova tržišta ili nove logističke rute koje izbjegavaju rusku teritoriju, što će imati dugoročne efekte”, rekao je.
Na kraju prošle godine, Italija (13,9 milijardi dolara) bila je prva po izvozu Kazahstana, a slijedi je Kina (13,2 milijarde dolara).Glavne izvozne destinacije Kazahstana za robu i usluge bile su Rusija (8,8 milijardi dolara), Holandija (5,48 milijardi dolara) i Turska (4,75 milijardi dolara).
Serik je dodao da je Kazahstan počeo više da trguje sa Organizacijom turskih država, koja uključuje Azerbejdžan, Kirgistansku Republiku, Tursku i Uzbekistan, čiji udeo u obimu trgovine zemlje premašuje 10%.
Trgovina sa zemljama EU je također najveća u posljednjih nekoliko godina i nastavlja rasti ove godine.Prema riječima zamjenika ministra vanjskih poslova Kazahstana Romana Vasilenka, na EU otpada oko 30% kazahstanske vanjske trgovine, a obim trgovine će premašiti 40 milijardi dolara 2022. godine.
Saradnja EU i Kazahstana se gradi na poboljšanom sporazumu o partnerstvu i saradnji koji stupa na snagu u martu 2020. i pokriva 29 oblasti saradnje, uključujući ekonomiju, trgovinu i investicije, obrazovanje i istraživanje, civilno društvo i ljudska prava.
“Prošle godine naša zemlja je sarađivala u novim oblastima kao što su rijetki zemni metali, zeleni vodonik, baterije, razvoj transportnog i logističkog potencijala i diversifikacija lanaca nabavke robe”, rekao je Vasilenko.
Jedan od takvih industrijskih projekata sa evropskim partnerima je sporazum vredan 3,2-4,2 milijarde dolara sa švedsko-njemačkom kompanijom Svevind o izgradnji vjetroelektrana i solarnih elektrana u zapadnom Kazahstanu, za koje se očekuje da će proizvoditi 3 miliona tona zelenog vodonika počevši od 2030. godine. -5% potražnje EU za proizvodom.
Trgovina Kazahstana sa zemljama Evroazijske ekonomske unije (EAEU) dostiže 28,3 milijarde dolara u 2022. Izvoz robe raste za 24,3% na 97 milijardi dolara, a uvoz dostiže 18,6 milijardi dolara.
Rusija čini 92,3% ukupne spoljnotrgovinske razmene zemlje u Evroazijskoj ekonomskoj uniji, zatim Kirgistan – 4%, Belorusija – 3,6%, Jermenija – -0,1%.
Vrijeme objave: Apr-11-2023